Sastanak upravnog odbora Zadružnog saveza Vojvodine sa potpredsednikom Pokrajinske vlade i pokrajinskim sekretarom u ZZ “Mrkšićevi salaši” Srpski Itebej
Sastanak između članova upravnog odbora i rukovodstva Zadružnog saveza Vojvodine, sa Đorđetom Milićevićem – potpredsednikom Pokrajinske vlade i dr Vukom Radojevićem – pokrajinskim sekretarom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, održan je u ZZ “Mrkšićevi salaši” Srpski Itebej, dana 31.10.2019. godine. Zadružni savez Vojvodine organizovao je ovaj sastanak sa ciljem sagledavanja aktuelnog stanja i problema na tržištu poljoprivrednih proizvoda, kao i razgovora o mogućnostima za unapređenje položaja zemljoradničkih zadruga i poljoprivrednika na tržištu.
Potpredsednik Pokrajinske vlade, Đorđe Milićević je naveo da je prioritet rada ove Pokrajinske vlade razvoj agrara, a tu su zadruge karika koja je nezaobilazna ako hoćemo da imamo stabilnu i razvijenu poljoprivredu. Podsetio je da je ova pokrajinska administracija otvorila nekoliko linija za subvencionisanje zadrugarstva i da je u toku nova linija vredna 50.000.000 dinara, koja će se preko konkursa Razvojne agencije Vojvodine plasirati u nabavku opreme za preciznu poljoprivrednu proizvodnju i prerađivačke kapacitete. Vuk Radojević, pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo je istakao da je ostvarena strateška saradnja i partnerstvo sa Zadružnim savezom Vojvodine i svim članicama, jer to je oblik organizovanja malih i srednjih proizvođača, koji može da doprinese njihovoj stabilnijoj poziciji na tržištu. Naglasio je da je do sada, zajedno sa zemljoradničkim zadrugama, investirano blizu 140.000.000 dinara u zadruge širom Vojvodine. Predsednik Zadružnog saveza Vojvodine Radislav Jovanov istakao je da je zadovoljan dosadašnjom saradnjom s Pokrajinskom vladom i resornim sekretarijatom i izrazio uverenje da će se i u novoj budžetskoj godini nastaviti s merama podrške zadrugarstvu. Ukazao je i na kompleksan položaj zemljoradničkih zadruga na tržištu i pozvao je članove upravnog odbora da istaknu probleme sa kojima se suočavaju, i da daju predloge na koji način pokrajinska i državna administacija može pomoći u unapređenju položaja zadruga na tržištu. U nastavku, članovi upravnog odbora Zadružnog saveza Vojvodine su izneli ocenu aktuelnog stanja i problema na tržištu poljoprivrednih proizvoda, i dali su više predloga kako poboljšati položaj zadruga i poljoprivrednika na tržištu.
Na osnovu sagledavanja aktuelnog stanja i problema na tržištu poljoprivrednih proizvoda, izneti su sledeći zahtevi i predlozi za unapređenje položaja zemljoradničkih zadruga i poljoprivrednika na tržištu:
– Problemi nelojalne konkurencije i “sive ekonomije” su istaknuti kao ključni problemi na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Predloženo je da se svi podsticaji u poljoprivredi usmeravaju isključivo prema aktivnim registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima koja posluju u skladu sa svim zakonskim propisima Republike Srbije; a da se iz prava na podsticaje izuzmu sva gazdinstva fizičkih i pravnih lica koja posluju u “sivoj zoni”, i time ugrožavaju zemljoradničke zadruge i poljoprivrednike koji regularno posluju na tržištu. Naime, uočeno je da mnogi poljoprivrednici koji imaju registrovana poljoprivredna gazdinstva, svoje poslovanje obavljaju većim delom u “sivoj zoni”, odnosno ne posluju preko računa gazdinstva, ne zapošljavaju radnike koje angažuju za obavljanje poslova, ne plaćaju porez na usluge koje obavljaju, i slično, dok u isto vreme ostvaruju podsticaje, čime ostvaruju korist iz budžeta, a ne doprinose budžetu. Sa druge strane, zemljoradničke zadruge koje posluju u skladu sa svim propisima, značajno doprinose i budžetu Republike Srbije i lokalnoj zajednici, a i dalje ostvaruju nizak stepen podsticaja iz budžeta, iako je situacija u pogledu dostupnosti podsticaja poboljšana u poslednje tri godine. Osim za podsticaje iz budžeta, isti predlog se odnosi i na pravo na zakup državnog poljoprivrednog zemljišta i druga prava koja poljoprivredna gazdinstva ostvaruju po propisima.
– Istaknut je problem niskih podsticaja po hektaru poljoprivrednog zemljišta, kao i drugih podsticaja iz agrarnog budžeta, u odnosu na iste vrste podsticaja u državama u okruženju i u EU – gde su podsticaji višestruko veći, a zbog čega su zemljoradničke zadruge i poljoprivrednici u lošem položaju na domaćem i međunarodnom tržištu. Uz niske podsticaje, visoka cena inputa za poljoprivrednu proizvodnju, a naročito dizel-goriva, čija cena nije oslobođena akciza u skladu sa ranijim najavama nadležnog ministarstva, dodatno otežava postizanje cenovne konkurentnosti na tržištu za domaće proizvođače. Predlaže se nadležnim organima da u skladu sa mogućnostima, povećaju podsticaje po hektaru i druge vrste podsticaja u poljoprivredi, kao i da uvedu tzv. “plavi dizel”, odnosno da se umanji cena dizel-goriva za pripadajuće akcize i druge naknade, a sve sa svrhom postizanja ravnopravnije početne pozicije zemljoradničkih zadruga i poljoprivrednika na tržištu.
– Istaknut je problem nemogućnosti ostvarivanja niza podsticaja iz agrarnog budžeta za zemljoradničke zadruge i njihove zadrugare, koji imaju velika poljoprivredna gazdinstva u odnosu na ograničenja postavljena u konkursima na republičkom i pokrajinskom nivou, a u skladu sa IPARD programom. Naime, veliki broj zadruga, ali i njihovih zadrugara, ukoliko ima više od 99ha poljoprivrednog zemljišta na registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu, veći broj stoke, i dr. parametara, izuzeti su od mogućnosti ostvarivanja prava na podsticaje, što ih onemogućava da sprovode nove investicije uz budžetsku podršku, koju imaju manja gazdinstva. Imajući u vidu doprinos zadruga sa većim posedima budžetu, upravo bi one trebale i ostvariti srazmerniji povrat sredstava iz budžeta, te se predlaže da se od naredne godine u konkursima izuzmu ograničenja koja su uvedena zbog primene IPARD programa, u odnosu na zemljoradničke zadruge.
– Problem niske dostupnosti državnog poljoprivrednog zemljišta za zemljoradničke zadruge, kao i njihove zadruge, je takođe istaknut kao jedan od značajnih problema sa kojima zadruge i zadrugari u dužem vremenskom periodu suočavaju. Istaknuti su problemi ostvarivanja prava prvenstva zakupa i prava prečeg zakupa, kao i redovnog zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, sa više aspekata, a naročito u pogledu problematične primene zakonskih odredbi prilikom izdavanja zemljišta u zakup. Predloženo je da u predstojećim izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, pokrajinska administracija dobije više ingerencije u odnosu na postojeće, kako bi se što pravednije ostvarivalo pravo zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta.
Navedeni predlozi i zahtevi upućeni su Pokrajinskoj vladi, sa zahtevom za njihovo ispunjenje, odnosno za podršku predlozima za čije ispunjenje je nadležna državna administracija.